Ivan Vrljić

Praznovjerje – nedostatak vjere

Bilo da se radi o crnoj mački zgaženoj pored ceste, broju trinaest i ostalim inačicama te paradoksalno, možemo reći, blagodati modernoga doba, riječ je o slabosti, krhkosti ljudskoga bića da u ovome svijetu pronađe odgovore kojih obično nema ili koji nisu u domeni ograničenosti čovjekova shvaćanja egzistencije i stvarnosti. U konačnosti se praznovjerje povodi prema jednoj zlosretnoj okolnosti – znatiželji. 

Sankt Peterburg - baltički biser na rijeci Nevi

Često se označava u pojednostavljenoj formi kao Peterburg dok je neformalno današnjim stanovnicima Sankt Peterburga priznat kao Piter. Relativno je mlad grad, nastao početkom 18. stoljeća u močvarnom i teško prohodnom terenu. Na današnji dan 27. svibnja davne 1703. godine osnovao ga je veliki ruski car Petar I. Veliki te je bivao glavnim gradom duže od dvjesto godina do ruske revolucije 1917. godine. Petar I. Veliki bio je opčinjen zapadnom kulturom pa je sami grad preuredio i obnovio u baroknom ruhu iako neka arhitektonska zdanja odišu neoklasicističkim stilom.

Boris Pasternak - posljednji književni kritičar staljinizma

Boris Pasternak rodio je se 10. veljače 1890. godine u Moskvi. Djelovao je u svim poljima; kao pjesnik, novelist, romanopisac i prevoditelj. Odrastao je u pretežito intelektualnoj obitelji. Otac mu je Leonid bio priznati slikar i profesor na Moskovskoj školi slikanja, a majka je Rosa, rođena Kaufmann, bila koncertna pijanistica. U domu su Pasternakovih bivali i spavali mnogi intelektualci, kompozitori i pisci poput Tolstoja, Rilkea, Rahmanjinova. Studirao je filozofiju u Moskvi i Marburgu pripremajući životni teren za filozofski poziv.

Franz Kafka - suvremeni egzil ili besmisao književnosti

Često je bio šikaniran od vlastitoga oca koji je imao rigidan temperament sklon bešćutnosti karaktera i despotskom načinu ophođenja. Kafkina djela i opus prikazuju sivu i banalnu svakodnevnicu, likove protkane senzibilnošću, nedostatkom samopouzdanja i životnoga poriva. Cjelokupni opus Kafkina stvaralaštva možemo podijeliti u nekoliko vrsta: romani, pripovijetke, aforizmi i dnevnici, a svoj je puni domet Kafka ostvario u proznom djelu.